Projektiranje sustava prirodnog odimljavanja – najčešće dvojbe, pogreške i kako ih izbjeći

Sustav prirodnog odimljavanja na prvi pogled može izgledati jednostavno: potrebno je osigurati otvore kroz koje će se u slučaju požara odvoditi dim i toplina, opremiti ih odgovarajućim elektromotornim pogonima te osigurati upravljanje i napajanje sustava.

U praksi se već tijekom projektiranja pojavljuje niz pitanja.

Kolika površina za odimljavanje je stvarno potrebna? Je li površina prozora jednaka aerodinamički slobodnoj površini? Kako osigurati dovod nadomjesnog zraka? Može li svaki motorizirani prozor biti otvor za odimljavanje? Kako odabrati pogon? Kako dimenzionirati centralu odimljavanja? Što se događa ako nestane mrežnog napajanja? Kako odimljavanje povezati sa sustavom dojave požara?

To su pitanja koja treba riješiti prije nego što  projekt dođe na gradilište. 

1. Je li površina prozora jednaka površini odimljavanja?

Ne.

Kod prirodnog odimljavanja važan je podatak aerodinamički slobodna površina – Aa.

HRN EN 12101-2:2017 odnosi se na prirodne ventilatore za odvođenje dima i topline te utvrđuje zahtjeve i metode ispitivanja takvih proizvoda.

Aerodinamički slobodna površina nije jednostavno površina dobivena množenjem širine i visine prozora. Na nju utječu karakteristike konkretnog otvora i način njegova otvaranja.

Zato dva otvora jednakih nominalnih dimenzija ne moraju imati jednaku deklariranu aerodinamički slobodnu površinu.

Česta dvojba: „Imam prozor 1 × 1 m. Znači li to da imam 1 m² aerodinamički slobodne površine?”
Ne. Potrebno je provjeriti deklarirane karakteristike konkretnog rješenja.

2. Kuda ulazi zrak koji nadomješta odvedeni dim?

Kod prirodnog odimljavanja nije dovoljno promatrati samo otvore kroz koje dim izlazi.

Vrući dimni plinovi zbog uzgona kreću se prema višim dijelovima prostora i odvode kroz predviđene otvore. Istodobno treba omogućiti odgovarajući dovod nadomjesnog zraka.

Zato pri projektiranju treba promatrati cijeli put strujanja kroz prostor.

Gdje se nalaze otvori za odimljavanje? Gdje je predviđen dovod nadomjesnog zraka? Jesu li ti elementi međusobno usklađeni s projektiranim konceptom?

Česta pogreška: vrlo detaljno se definiraju krovni ili fasadni otvori za odimljavanje, dok se dovod nadomjesnog zraka ostavlja za kasnije.

Odvod dima i dovod zraka nisu dva nepovezana problema. Oni su dijelovi istog sustava.

3. Može li svaki motorizirani prozor biti otvor za odimljavanje?

Ne.

To je jedna od važnijih razlika između obične automatizacije prozora i sigurnosnog sustava odimljavanja.

Nije dovoljno odabrati prozor, dodati elektromotorni pogon odgovarajuće sile i pretpostaviti da je time dobiveno odgovarajuće rješenje prema HRN EN 12101-2.

Kod primjene za odvođenje dima i topline potrebno je provjeriti karakteristike i odgovarajuću dokumentaciju konkretnog rješenja.

Drugim riječima, ne promatra se samo pogon.

Promatraju se prozor, pogon, način ugradnje i dokumentirano rješenje kao cjelina.

To je posebno važno kada se oprema definira već u projektu i troškovniku. Pogrešno postavljen zahtjev može kasnije dovesti do rješenja koje tehnički ne odgovara projektiranoj sigurnosnoj funkciji.

4. Koliku silu i hod mora imati elektromotorni pogon?

Pitanje „trebam li pogon od 300, 500 ili 1.000 N?” samo je početak.

Sama sila izražena u njutnima nije dovoljna za pravilan izbor pogona.

Potrebno je uzeti u obzir vrstu prozora, njegove dimenzije i način otvaranja, položaj šarki i pogona, potreban hod, način montaže te zahtijevani položaj otvorenog krila.

Hod pogona posebno je važan jer utječe na geometriju otvorenog prozora, a time i na ostvarivanje projektiranog rješenja.

Kod velikih ili širokih krila može biti potrebno koristiti više sinkroniziranih pogona.

Česta pogreška: pogon se odabere samo prema sili, a tek se naknadno provjerava može li s konkretnim prozorom ostvariti potrebno otvaranje.

Redoslijed bi trebao biti obrnut: prvo definirati funkciju i karakteristike otvora, a zatim odabrati odgovarajući pogon.

5. Kako dimenzionirati centralu odimljavanja?

Broj prozora nije dovoljan podatak.

Kod odabira centrale potrebno je poznavati električne karakteristike pogona, ukupno strujno opterećenje, broj motornih grupa, broj zona odimljavanja, potrebne ulaze i izlaze te funkcionalnu logiku cijelog sustava.

Primjerice, deset prozora koji se uvijek moraju ponašati jednako nije isti upravljački zahtjev kao deset prozora raspoređenih u nekoliko zona s različitim scenarijima aktiviranja.

Zato centralu nije dobro birati samo prema kriteriju „koliko motora možemo spojiti”.

Pravo pitanje je:
Što sustav mora napraviti kada primi požarni signal?
Kada je odgovor na to pitanje jasno definiran, moguće je pravilno odrediti potrebne zone, grupe, ulaze, izlaze i kapacitet centrale.

6. Što ako tijekom požara nestane mrežnog napajanja?

Sustav odimljavanja mora biti projektiran uzimajući u obzir mogućnost gubitka primarnog izvora napajanja.

HRN EN 12101-10:2008 odnosi se na opremu za opskrbu energijom sustava za upravljanje dimom i toplinom te obuhvaća zahtjeve za primarno i sekundarno napajanje.

Zbog toga napajanje nije pomoćni detalj koji se može riješiti nakon izbora ostale opreme.

Potrebno je međusobno uskladiti pogone, centralu, pričuvno napajanje i električne vodove s potrebnom funkcijom sustava.

Česta pogreška: prozori i pogoni već su definirani, a tek se nakon toga počinje provjeravati može li ih predviđena centrala pravilno napajati i njima upravljati.

Električni dio treba projektirati zajedno s ostalim dijelovima sustava.

7. Što zapravo znači „povezati odimljavanje na vatrodojavu”?

U projektima se ponekad pojavljuje vrlo kratka formulacija: „Sustav odimljavanja povezati sa sustavom dojave požara.”
Ali što se nakon požarnog signala konkretno mora dogoditi?

Koja zona odimljavanja mora biti aktivirana? Koji se otvori moraju otvoriti? Postoji li ručno aktiviranje? Koji se signali razmjenjuju između sustava? Kako se signaliziraju stanja i kvarovi?

To su funkcionalna pitanja koja treba definirati projektom.

Zato je korisnije definirati logiku odnosno matricu rada sustava nego samo navesti da dva sustava moraju biti povezana.

Time izvođač dobiva jasan zahtjev, a projektant može provjeriti može li ponuđena oprema izvršiti sve predviđene funkcije.

8. Mogu li isti prozori služiti za odimljavanje i svakodnevno provjetravanje?

Mogu, ako je sustav za to odgovarajuće projektiran.

Automatizirani prozori mogu se tijekom normalnog rada koristiti za prirodno provjetravanje, dok u slučaju požara izvršavaju unaprijed definiranu sigurnosnu funkciju.

Takvo rješenje zahtijeva odgovarajuće pogone i upravljanje te jasno definiranje prioriteta sigurnosnih funkcija.

To može biti posebno zanimljivo kod objekata kod kojih se želi povezati prirodno provjetravanje zgrade sa sustavom prirodnog odimljavanja.

I ovdje vrijedi isto pravilo: mogućnosti treba definirati tijekom projektiranja, a ne nakon što su prozori i pogoni već odabrani.

Najskuplje pogreške često nastaju prije početka montaže

Pogrešno odabran pogon, neodgovarajuća kombinacija prozora i pogona, zanemaren dovod nadomjesnog zraka, nedovoljno dimenzionirana centrala ili nejasno definirana logika upravljanja problemi su koje je puno jednostavnije riješiti na nacrtu nego na gradilištu.

Upravo zato ELEKTRO-LOG pruža tehničku podršku projektantima i izvođačima već tijekom projektiranja sustava prirodnog odimljavanja.

Možemo pomoći pri odabiru pogona i centrala odimljavanja, provjeri tehničkih karakteristika i kompatibilnosti komponenti, definiranju funkcija upravljanja te razradi veze između sustava odimljavanja i sustava dojave požara.

Ne želimo projektantu samo ponuditi proizvod.

Želimo zajedno odgovoriti na važnija pitanja: što sustav mora napraviti, kako će to napraviti i može li odabrana oprema tu funkciju pouzdano izvršiti?

ELEKTRO-LOG za sustave prirodnog odimljavanja nudi rješenja s opremom WindowMaster, specijaliziranog danskog proizvođača automatizacije prozora i sustava za prirodno odvođenje dima i topline.

Dobar sustav odimljavanja ne počinje odabirom pogona ili centrale. Počinje pravilno definiranim zahtjevima.

Ako tijekom projektiranja imate dvojbu oko pogona, centrale, otvora za odimljavanje, napajanja ili upravljanja, pošaljite nam nacrt ili tehnički zahtjev.

Puno je jednostavnije provjeriti rješenje dok je još na nacrtu nego ga mijenjati na gradilištu.

Izvori i stručna dokumentacija

Hrvatski zavod za norme – HRN EN 12101-2:2017
Sustavi za upravljanje dimom i toplinom – 2. dio: Ventilatori za prirodno odvođenje dima i topline.

Hrvatski zavod za norme – HRN EN 12101-10:2008
Sustavi za upravljanje dimom i toplinom – 10. dio: Opskrba energijom.

WindowMaster – tehnička dokumentacija za sustave prirodnog odvođenja dima i topline
Dokumentacija vezana uz certificirana rješenja, aerodinamički slobodnu površinu, pogone, upravljanje i napajanje sustava.